Velikog vranca (lat. Phalacrocorax carbo) (Veliki kormoran, Kormoran) mogu promatrati orintolozi i ljubitelji ptica s čak pet kontinenata. Naime, to je jedna od najraširenijih vrsta u porodici kormorana (Phalacrocoracidae), vrsta koja gnijezda svija na za svoju porodicu uobičajenim mjestima, ali i tamo gdje gnijezdo ne biste očekivali. Ipak, za gniježđenje najvećma bira stjenovita obalska područja ili plaže uz more ili jezera. Na takovim mjestima se i odmara.
Veliki vranac je ptica koja može težiti od 1 i pol[1] do 5,3 kg[2] (prosječna težina iznosi od 2,6 do 3,7 kg[3]) te doseći dužinu od 70 do 120 cm. Raspon krila može doseći od 121 do 160 cm. Oko očiju i kljuna nalazi se mrlja žute boje koja, obično u vrijeme sezone parenja, postaje bijela. Živi u Starom svijetu koji uključuje Europu, Aziju i Afriku te na obalama Atlantskog oceana. U gnijezdo ženka polaže 3 ili 4 jaja.
Veliki vranci koji žive na sjeveru sele na jug te tu provode zimu.
Nedovršeni članak Veliki vranac koji govori o pticama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Velikog vranca (lat. Phalacrocorax carbo) (Veliki kormoran, Kormoran) mogu promatrati orintolozi i ljubitelji ptica s čak pet kontinenata. Naime, to je jedna od najraširenijih vrsta u porodici kormorana (Phalacrocoracidae), vrsta koja gnijezda svija na za svoju porodicu uobičajenim mjestima, ali i tamo gdje gnijezdo ne biste očekivali. Ipak, za gniježđenje najvećma bira stjenovita obalska područja ili plaže uz more ili jezera. Na takovim mjestima se i odmara.