Zova, zohva ili bazga (latinski: Sambucus nigra) je biljka iz porodice Adoxaceae koja raste u Evropi, sjeverozapadnoj Africi i jugozapadnoj Aziji.
Lokalni nazivi koji još se koriste su: zohva, bazga, abzov, bažoina, bazag, bazdov, bazgovina, crna zova, bazovika, belika, boz, buzovka, zovik, zoha, zovljika, zofa, budzova.[1]
Zova je listopadni žbun, rjeđe drvo, koje naraste od 4–6 m, rjeđe do 10 m. Listovi su joj poredani u parove, dugi od 10–30 cm. Zova je hermafroditna biljka. Cvjetovi su grupisani u velike strukove, promjera 10–25 cm. Pojedini cvjetovi su bijeli, promjera 5–6 mm, sa 5 latica. Cvjeta sredinom ljeta. Plod je mala tamna bobica, 3–5 mm u promjeru, grupisana u velikim grozdovima. Raste na sunčanim mjestima, i na vlažnim i na suhim zemljištima.
Cvijet zove se obično koristi za pravljenje sokova, čajeva i slično. Plod zove jedu mnoge ptice. Neki je smatraju korovom. Plodovi zove su jestivi nakon kuhanja, ali svi ostali dijelovi biljke su otrovni zbog velike količine kristala kalcijum oksalata[2]
Zova, zohva ili bazga (latinski: Sambucus nigra) je biljka iz porodice Adoxaceae koja raste u Evropi, sjeverozapadnoj Africi i jugozapadnoj Aziji.