dcsimg

Telie ( Tongan )

provided by wikipedia emerging languages
 src=
ko e fuʻu telie mui, tokanga ki he ngaahi manga ʻoku tupu fakalava
 src=
Fuʻu telie ʻe 4 ʻi he ngaahi hokohoko failau kehekehe

Ko e telie ko e fuʻu ʻakau ia, mo e ʻakau kula mo fefeka ʻaupito.

ʻOku taha pē ʻo e ngaahi ʻakau siʻisiʻi ʻi Tongá ni ʻoku nau fakatō fakataʻu ʻenau lau kotoa. ʻI Tongá ni ʻoku tō ʻa e ngaahi lau ʻi Siulai, pea ʻoku tupu ʻa e ngaahi lau foʻou ʻi Sēpitema. Kā ʻoku ʻikai ʻi he taimi tatau ki he ngaahi fuʻu kotoa. Mahalo pē ʻaho ʻe taha ʻoku kamata failau foʻou ʻe he fuʻu ʻe taha lolotonga kei tō ʻa e lau motuʻa ʻe he fuʻu ʻe taha.

Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • telie lalikē
  • telie ʻa manu, Terminalia litoralis pe Terminalia samoensis
  • telie pālangi, ʻapu, Anacardium occidentale, Cashewnut

Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

Toe meʻa kehe

Lea heliaki fakatongatuʻamelie ki he fuʻu telie

Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler
  • Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono .
license
cc-by-sa-3.0
copyright
Wikipedia authors and editors

Telie: Brief Summary ( Tongan )

provided by wikipedia emerging languages
 src= ko e fuʻu telie mui, tokanga ki he ngaahi manga ʻoku tupu fakalava  src= Fuʻu telie ʻe 4 ʻi he ngaahi hokohoko failau kehekehe

Ko e telie ko e fuʻu ʻakau ia, mo e ʻakau kula mo fefeka ʻaupito.

ʻOku taha pē ʻo e ngaahi ʻakau siʻisiʻi ʻi Tongá ni ʻoku nau fakatō fakataʻu ʻenau lau kotoa. ʻI Tongá ni ʻoku tō ʻa e ngaahi lau ʻi Siulai, pea ʻoku tupu ʻa e ngaahi lau foʻou ʻi Sēpitema. Kā ʻoku ʻikai ʻi he taimi tatau ki he ngaahi fuʻu kotoa. Mahalo pē ʻaho ʻe taha ʻoku kamata failau foʻou ʻe he fuʻu ʻe taha lolotonga kei tō ʻa e lau motuʻa ʻe he fuʻu ʻe taha.

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Wikipedia authors and editors