Ranunculaceae ili ljutići (žabnjaci, žabnjače) su velika porodica višegodišnjih, rjeđe jednogodišnjih biljaka iz razreda dikotiledona.[1] Ljutići su rasprostranjeni širom svijeta, ali su najuspješniji i najraznolikiji u područjima umjerenog i hladnog pojasa Sjeverne hemisfere. Većina predstavnika ove porodice živi na vlažnim mjestima, po čemu su i dobili popularna imena (koja asociraju na žabe). Porodica uglavnom obuhvata zeljaste biljke, rjeđe drvenaste povijuše kao što je pavit. Obično prezimljavaju njihovi rizomi ili prizemni izdanci.
U porodici Ranunculaceae, listovi su naizmjenični, obično bez zalistaka, jednostavni, cjelovitog obodaj ili perasto izdijeljeni. Kod nekih su razdijeljeni na veliki broj končastih režnjeva, kao kod sasa, dok neke vrste imaju prstasto (obična pavit) ili perasto složene (npr. kukurijek) listove. Cvjetovi većine vrsta ove porodice su skupljene u neki vid cvasti, iako ima i primjera sa po jednim cvijetom na stabljici. Cvjetovi su dvospolni, najčešće aktinomorfne simetrije, dok neke vrste kao npr. jedić i žavornjak imaju zigomorfne (izdijeljene) cvjetove. Cvjetovi su obično plavi, ili žuti. Cvjetni omotač (perijant) najčešće čine samo čašični listići . Rijetko imaju listiće prave čašice i krunice. U cvijetu ima mnogo prašnika koji su slobodni, uz veći broj tučkova. Plodovi su orašice ili mnogosjemeni mješkovi.
Ranunculales je grana baznih eukotiledona. Hipoteza o monofiletskoj evoluciji je potvrđena u novijim istraživanjim sekvenci DNK i drugih genetičkih markera.[2] Drinnan et al. 1994,[3] Hoot y Crane 1995,[4] Loconte et al. 1995,[5] Soltis et al 1997,[6] 1998,[7] 2000,[8]
Ranunculaceae
Pteridophylloideae
Papaveroideae
Fumarioideae
Ostale eudikotiledone
Papaveraceae uključuju Papaveroideae, Fumarioideae i Pteridophilloideae. Oni se razlikuju od drugih članova grupe po ginecijskim sinkarpnim plodovima kapsula, ranom otpadanju čašičnih listića i prisustv latica, ili specijalizovanih sluznih ćelija. Ovi oblici, zajedno sa sjemenkama sa aril spojevima, vierovatno su evoluirali od Papaveraceae ili vrlo rano u ovoj porodici.
Morfološka sinapomorfija kladusa koja okuplja Menispermaceae, žutike i maslačke nije evidentna, iako grupa ima snažnu podršku, prema sekvencama DNK. Možda biljke tipa maslačka imaju neke sličnosti u obliku cvijeta (Endress 1995).[9]
Historijski naziv Ranales je nekada uključivao Ranunculaceae i srodne porodice, kao što su opisani Bentham i Hooker. Promijenjen je u Ranunculales , prema Melchior sistemu, u 1964. Grupa za filogeniju angiospermi (Angiosperm Phylogeny Group) je u okviru Ranunculales prepoznala sedam porodica u APG III sistemu, objavljenom u 2009. godini . Prethodni APG II sistem, je predvođao mogućnost diskriminacije i tri porodice, kao što je prikazano u nastavku.
Napomena: "+ ..." = opcija odvojene porodice koja može biti odvojak prethodne.
Pod ovom definicijom, dobropoznati predstavnici Ranunculales uključuju
Aquilegia (kolumbine,
Cronquist sistem (1981) prepoznaje i redove i smješta ih podrazred Magnoliidae sensu Cronquist, u razredu Magnoliopsida (= dikotiledone). Taj sistem priznaje označavanje:
U Cronquist sistemu Papaveraceae i Fumariaceae (uključujući biljke iz opcijske porodice Pteridophyllaceae) su tretirane kao odvojen red Papaverales, smješten u isti razred Magnoliidae. Cirkumtranskripcija ove taksonomije Ranunculales je sada poznata kao monofiletska. Sabiaceae je kladus baznih eudikotileddona, odvojeno od Ranunculales. Coriariaceae su sada smještene u red Cucurbitales. Filogenija Ranunculales je publicirana 2009, a zasniva se molekulskoj filogenetičkoj analizi sekvenci DNK. Autori su revidirali potporodice i plemena (tribuse) reda. [10]
|author= (pomoć) Ranunculaceae ili ljutići (žabnjaci, žabnjače) su velika porodica višegodišnjih, rjeđe jednogodišnjih biljaka iz razreda dikotiledona. Ljutići su rasprostranjeni širom svijeta, ali su najuspješniji i najraznolikiji u područjima umjerenog i hladnog pojasa Sjeverne hemisfere. Većina predstavnika ove porodice živi na vlažnim mjestima, po čemu su i dobili popularna imena (koja asociraju na žabe). Porodica uglavnom obuhvata zeljaste biljke, rjeđe drvenaste povijuše kao što je pavit. Obično prezimljavaju njihovi rizomi ili prizemni izdanci.
