Salvia glutinosa L.

Ljepljiva kadulja (ljepljiva žalfija, lat. Salvia glutinosa) biljka je iz porodice Lamiaceae.Kod nas raste po šumama. Cvjetovi su biljke svijetle žute boje. Naraste do najviše 120 cm visine. Listovi su srcoliko kopljasti, pilastog ruba. Biljka je prekrivena ljepljivim dlačicama, najviše oko čaški cvjetova. U Rusiji i Poljskoj se koristi kao ljekovita biljka.^[1][2]Koristi se i u hortikulturi, te kao medonosna biljka.

Raširenost

Raste u srednjoj te istočnoj Europi i zapadnoj Aziji.

Sastav

Sadrži tritepenoide (beta-amirin, epialanuseol, 11-alfa-hidroksi-beta-amirin, fridelin), tanine, flavonoide (apigenin, genkvanin, izokempferid, kumatakenin, ayyanin, 3,7-dimetil-eter kempferol). Korijeni sadrže kinonske spojeve. Ocvijeće - eterično ulje , sastav - tanini, borneol, linalol, kariofilen. Cvjetovi sadrže tritepenoide (beta amirin, ursolna kiselina), viši alifatski ugljikohidrat nonakozan. U plodovima steroidi (kolesterol, kampesterol, stigmasterol, sitosterol, avenasterin), te masno ulje, po sastavu: palmitinska, palmitoleinska, oleinska, linoleinska, masna kiselina.^[3]

Ljekovito djelovanje

Djeluje protuupalno, inhibira rast bakterija i gljivica; djeluje kao analgetik. Olakšava uporni kašalj i promuklost. Ima zaštitni učinak na jetru, jer potiče regeneraciju hepatocita. Snižava razinu šećera u krvi. Izgleda da je u Italiji nekada korištena kao febrifug.^[4]

Sinonimi

1. Drymosphace glutinosa (L.) Opiz
2. Glutinaria acuminata Raf.
3. Glutinaria glutinosa (L.) Raf.
4. Sclarea glutinosa (L.) Mill.

Dodatna literatura

• Clebsch, Betsy; Barner, Carol D. (2003). The New Book of Salvias. Timber Press. p. 135. ISBN 978-0-88192-560-9.

• Лавренова Г.В., Лавренов В.К. Энциклопедия лекарственных растений.Donjeck 1997. ISBN 966-556-110-3.

Izvori