Dvojenoge (Diplopoda) su kopneni člankonošci koji čine razred u potkoljnu Myriapoda zajedno sa strigama (Chilopoda), malonošcima (Pauropoda) i kratkonošcima (Symphyla).
Odlikuju se dobro razvijenom glavom i kolutičavim tijelom na kojem svaki kolutić ima jedan do dva para nogu. Dvojenoge su poznate i kao milipedes, što znači tisuću nogu, ali je broj znatno manji. Večina ima oko 30 pari nogu, ali je poznata i vrsta sa 350 pari.
Ženka jaja polaže u tlu ispod balvana i među lišćem. Novoizlegli mladi imaju po nekoliko pari nogu, ovisno o vrsti, a segmenti tijela i nogu nadograđuju se dok ne dosegne odraslu dob.
Dvojenoge su biljojedi (herbivore) i strvinari, koji se prvenstveno hrane trulim materijalmom i biljnog i životinjskog porijekla. U Australiju je uvezena vrsta Ommatoiulus moreletii (Crna Portugalski stonoga) koja se u južnoj Australiji toliko namnoži da uništava usjeve i vrši prave invazije na kuće i druge nastambe gdje može zagaditi hranu i zavuči se u tepihe ili posteljine. Ova životinja stekla je reputaciju neugodnog štetočine gdje god je prisutna. U samoobrani ispušta neku žutu tekućinu, ali za ljude nije opasna.
Staništa dvojnoga nalaze se na hladnim i vlažnim mjestima, a mnoge vrste su uobičajene ispod kamenja i trupaca, u lišću i tlu i ispod kore stabala[1].
Dvojenoge (Diplopoda) su kopneni člankonošci koji čine razred u potkoljnu Myriapoda zajedno sa strigama (Chilopoda), malonošcima (Pauropoda) i kratkonošcima (Symphyla).
Odlikuju se dobro razvijenom glavom i kolutičavim tijelom na kojem svaki kolutić ima jedan do dva para nogu. Dvojenoge su poznate i kao milipedes, što znači tisuću nogu, ali je broj znatno manji. Večina ima oko 30 pari nogu, ali je poznata i vrsta sa 350 pari.
