Dinarska večernica (lat. Hesperis dinarica Beck in Dorfler − sinonim: H. nivea G. Beck, non Baumg.) je biljka iz porodice Brassicaceae (Crucifere): krstašice (kupusnjače). U diploidnoj hromosomskoj garnituri ima 2n = 24.[1]
Dinarska večernica je višegodisnja zeljasta biljka, visine 70-80, ponegdje i 100 cm, sa odrvenjelim korijenom. Stabljike su joj uspravne, obrasle listovima i jednostavnim račvastim, žljezdastim dlačicama. Zeleni listovi naizmjenični, nazubljeni. Pokriveni su mnogobrojnim običnim, račvastim žljezdastim dlakama. Donji su jajoliko lancetasti, sa kratkim peteljkama, a gornji su sjedeći, lancetasti, pri osnovi naglo suženi.
Cvjeta u junu i julu, kada po više cvjetova formira vršnu grozdastu cvast. Peteljke cvjetova su duge oko 20 mm, gusto žljezdasto-dlakave. Čaška im je bijela, prozirnih rubova. Duguljasta je i opnasta, žljezdasto-dlakava. Latice su snježno bijele, blago mirišljave, a duge oko 17–20 mm.
Plod je komuška, dužine 7–10 cm. Izdužena je, kvrgava i gola. Sjemenke su duge oko 2,5–3 mm duge, a široke oko 1 mm. Gle su, kestenjastosmede, na poprečnom presjeku okruglaste, pri vrhu pljosnato-klinaste.
Dinarska večernica raste u manjim grupama, u svijetlim, prorijeđenim šumama, i njihovim rubovima, šumskim čistinama i prosjekama pretplaninskog i alpskog pojasa, osobito u klekovini bora.
Endem je Balkanskog poluostrva, od Bosne i Hercegovine do Grčke, sa centrom rasprostranjenosti na bosanskohercegovačkim Dinaridima.
Dinarska večernica (lat. Hesperis dinarica Beck in Dorfler − sinonim: H. nivea G. Beck, non Baumg.) je biljka iz porodice Brassicaceae (Crucifere): krstašice (kupusnjače). U diploidnoj hromosomskoj garnituri ima 2n = 24.
