dcsimg

Vraničko zvonce ( Bosnian )

provided by wikipedia emerging languages

Vraničko zvonce ili bijelo zvonce (lat. Edraianthus niveus, G. Beck) – sinonimi: E. graminifolius (L.) A. DC. in DC. subsp. niveus (G. Beck) Janchen, Hedraeanthus niveus G. Beck – je bosanskohercegovački stenoendem iz porodice Campanulaceae (zvončići). Diploidna hromosomska garnitura mu sadtrži 2n=32.[1]

Opis

Vraničko zvonce je trajnica niske, do 15 cm visoke, us­pravne ili polegle stabljike. Stabljika je dlakava sa ljubičastim odsjajima. Listovi su linearni do linearno lancetasti, u donjem dijelu trepljasto dlakavi, a u gornjem goli i neznatno pro­ sireni. Dugi su 30–80 mm a široki oko 1–3 mm.

Cvjeta u julu i avgustu. Cvjetne glavice široke, sa 2-8 cvjetova. Brakteje su široko, rjeđe usko jajolike, zašiljene, zelene, sa cvjelovitim rubovima. Rjeđe mogu biti i neznatno na­zubljene, dlakave, još rjeđe i gole, a donji (prošireni) dio je obično purpuran. Čašica je crvenkastoljubi­časta, a njeni zupci izduženo lancetasti i šiljati. Rubovi su im rijetko dlakavi ili goli, za razliku od cijevi časice koja je redovno gola. Cvjetovi su iznutra vunasto dlakavi, sa vanjske strane goli, rjeđe dlakave nervatute. Dugi su 20–28 mm. Plod se otvara na vrhu, popuštanjem poklop­aca nepravilnog oblika, koji otpadaju. Sjemenke su pljosnate, široko jajoliko-elipsoidne, svijetlosmeđe i gole.[2][3][4][5]

Vraničko zvonce je prvi otkrio i opisao Günther Beck von Mannagetta und Lechernau koji je istraživao floru BiH.[6]

Ekologija i rasprostranjenje

Bijelo zvonce raste na paleozojskim i trijaskim krečnjacima planina Vranica i Zec, na nadmoskim visinama od 1.600 do 2.112 m, obično na sjevernim, sje­veroistočnim i sjeverozapadnim padinama. Mikrostaništa su mu pukotine stijena i zaravnjeni vrhovi i grebeni u vegetaciji planinskih rudina. Podnosi i pliće i/ili dublje krecnjačke crni­cr, slabo bazne, neutralne ili slabo kisele pH reakcije. Na vraničkim vrhovima Krstacu i Lo­čikama, na nadmorskoj visini izmedu 2.000–2112 m dio je predivne endemske biljne zajednice u kojoj je jedna od obilježavajućih elemetata.

Bosanski je stenoendem na planinama: Vranica, Zec i Vitreuša.

Locus classicus je alpska visinske zona Vranice i Zec-planine (Beck, G. 1893).

Reference

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.
  2. ^ http://www.Godišnji izvještaj 2008.
  3. ^ http://www.bosnare.ba/BosnaREFiles/File/Godisnji_Izvjestaji/Bosna%20RE_Godisnji%20izvjestaj%202008.pdf, Bosna RE.
  4. ^ Prirodne vrijednosti i potencijali općine Fojnica.
  5. ^ http://www.fojnica.ba/foto/albums/userpics/2005-04-06-00-00-68-pdf.pdf, Općina Fojnica.
  6. ^ http://www Šoljan D. : Planinski ukras, dinarski encijan. Fondeko svijet, 11,http://www.fmoit.gov.ba/download/Fondeko%20svijet%2034.pdf Archived 2016-04-28 na Wayback Machine.

Također pogledajte

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Autori i urednici Wikipedije

Vraničko zvonce: Brief Summary ( Bosnian )

provided by wikipedia emerging languages

Vraničko zvonce ili bijelo zvonce (lat. Edraianthus niveus, G. Beck) – sinonimi: E. graminifolius (L.) A. DC. in DC. subsp. niveus (G. Beck) Janchen, Hedraeanthus niveus G. Beck – je bosanskohercegovački stenoendem iz porodice Campanulaceae (zvončići). Diploidna hromosomska garnitura mu sadtrži 2n=32.

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Autori i urednici Wikipedije