Ariš (lat. Larix) je rod četinjače iz porodice Pinaceae. Ime potječe iz vremena starih rimljana koji su njime označavali europski ariš. Samonikal je u gorskom području srednje Europe.
Rijetka četinjača iz te skupine kojoj lišće zimi otpada. Veliko stablo, koje može narasti 40 metara, uspravna debla promjera više od 1,5 metra. U početku je glatke kore, koja s vremenom zadeblja i ispuca u pločicama, izvana sive a iznutra crveno-smeđe boje. Drvo je teško, crvene srži, intenzivnog mirisa na smolu, upotrebljava se za gradnju onih elemenata koji iziskuju trajnost. Grane su raspoređene pršljenasto, a ogranci su viseći. Listovi, u čupercima, 30 - 40 njih, dugi oko 3cm, prije nego što otpadnu poprime lijepu zlatno-žutu boju. Ženski i muški cvatovi su na istoj grani; ženski pojedinačni, stvaraju sitne, uspravne žućkastosmeđe češere, ušiljenih ljusaka, a muški su crvenkasti, obavijeni ljuskama. Razmnožava se sjemenom. Uvjeti uzgoja su: gorska područja, do visine 2000 m, ili pak svježe i vlažno podneblja na manjim visinama, npr. u Engleskoj. Napada ga gljivica koja izaziva bolest poznatu pod imenom rak ariša.
Nedovršeni članak Ariš koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Ariš (lat. Larix) je rod četinjače iz porodice Pinaceae. Ime potječe iz vremena starih rimljana koji su njime označavali europski ariš. Samonikal je u gorskom području srednje Europe.