nomes no trilho de navegação
Tekst üüb Öömrang Araalienplaanten (Araliaceae) san en plaantenfamile uun det order faan a Apiales. Diar hiar tau onerfamilin mä 43 bit 55 sköölen an amanbi 1450 slacher tu. Jo lewe miast uun a troopen.
Anakasia – Aralia – Astrotricha – Brassaiopsis – Cephalaralia – Cheirodendron – Chengiopanax – Cussonia – Dendropanax – Eleutherococcus – Fatsia – Gamblea – Harmsiopanax – Hedera – Heteropanax – Hunaniopanax – Hydrocotyle – Kalopanax – Macropanax – Megalopanax – Merrilliopanax – Meryta – Motherwellia – Neopanax – Oplopanax – Oreopanax – Osmoxylon – Panax – Pentapanax – Plerandra – Polyscias – Pseudopanax – Raukaua – Schefflera – Seemannaralia – Sinopanax – Stilbocarpa – Tetrapanax – Trachymene – Trevesia – Woodburnia
Araalienplaanten (Araliaceae) san en plaantenfamile uun det order faan a Apiales. Diar hiar tau onerfamilin mä 43 bit 55 sköölen an amanbi 1450 slacher tu. Jo lewe miast uun a troopen.
Araliaceae je porodica cvjetnica iz reda Apiales (Umbeliferae), koja je imenovana po tipskom rodu Aralia, u kojem su 74 priznate trajnice, polugrmovi, grmovi i stablašice. Obuhvata ukupno 40 rodova, sa oko 1400 do 1500 vrsta.[1]
Ostali značajni predstavnici su rodovi Hedera (bršljan), Panax, Pseudopanax, Tetrapanax, Eleutherococcus, Fatsia, Kalopanax, Neopanax, Oplopanax.[2]
U ovoj porodici znatan je broj ugroženih vrsta, a najviše u rodu Schefflera, čak 22, dok je Schefflera actinophylla njena jedina invazijskaa vrsta. Ova stablašica raste u tropskim područjima Australije, Nove Gvineje i Jave, a poznato je pod eng. nazivom Queensland umbrella tree i drvo-oktopus.[3] Biljke ove porodice imaju krupne, najčešće naizmjenične listove, petokrakaste cvjetove raspoređene u grozdovima i bobicama.[4]
Aralija ili brestanj često se uzgaja kao kućna i parkovna ukrasna biljka.
Porodica je porijeklom iz tropskog područja, a prisutna je i u hladnijim klimama. Njeni predstavnici nalaze se se na otocima Amerike, Evroazije, Afrike, Australije, Novog Zelanda, Nove Kaledonije i Pacifika. Araliaceae nose esencijalna ulja ili bez esencijalnih ulja mogu biti smolasti i heterofilni. Predstavlja mnogo oblika, uključujući neka stabla i bršljane kao angeliku (đavolski štap,Aralia spinosa), đavolov klub Oplopanax horridus, Hedera spp., uključujući i Hedera helix i biljke kao što je ginseng Panax spp., porijeklom iz Koreje koji se koristi kao ljekovito bilje. Listovi su jednostavni ili složeni, ponekad lauroidni (nalikuju onima u rodu Laurus) ili pelatni ili nepelatni; kada su spojeni, onda su ternatni, perasti ili palmatni (vidi list).
Sistematika Araliaceae se proučava, a mogu se očekivati taksonomske promjene i novine. Endemske se nalaze u pluvijalnoj planinskim šumama, veoma vlažnim montanim i vlažnim nizijkim riječnim šumskim predjelima. Prisutne su i u lovorovoj šumi, mračnim šumama i toplim, vlažnim staništima.
Porodica je usko povezana s Apiaceae i Pittosporaceae, a granice između tih porodica i ostalih članova Apiales još uvijek nisu određene. Neki noviji sistemi uključuju Araliaceae u proširenu Apiaceae, ali to se nije često slijedilo. Molekularna filogenija[5] sugerira da su barem neki rodovi koji su tradicijski uključeni u Apiaceae kao potporodica Hydrocotyloideae bliže povezan sa Araliaceae, a preporučuje se uključivanje Hydrocotyle i Trachymene u Araliaceae.[6]
Klasifikacija rodovske razine za Araliaceae bila je nestabilna; posebno su brojni rodovi sinonimirani pod Schefflera. Rezultati nedavne molekularne filogenije pokazali su da je ovaj veliki pantropski rod polifiletski i neki smatraju da ga treba opet podijeliti u nekoliko rodova, mada ti vjerojatno ne bi odgovarali prethodno priznatim rodovima.[7]
Oplopanax horridus
Araliaceae je porodica cvjetnica iz reda Apiales (Umbeliferae), koja je imenovana po tipskom rodu Aralia, u kojem su 74 priznate trajnice, polugrmovi, grmovi i stablašice. Obuhvata ukupno 40 rodova, sa oko 1400 do 1500 vrsta.
Ostali značajni predstavnici su rodovi Hedera (bršljan), Panax, Pseudopanax, Tetrapanax, Eleutherococcus, Fatsia, Kalopanax, Neopanax, Oplopanax.
U ovoj porodici znatan je broj ugroženih vrsta, a najviše u rodu Schefflera, čak 22, dok je Schefflera actinophylla njena jedina invazijskaa vrsta. Ova stablašica raste u tropskim područjima Australije, Nove Gvineje i Jave, a poznato je pod eng. nazivom Queensland umbrella tree i drvo-oktopus. Biljke ove porodice imaju krupne, najčešće naizmjenične listove, petokrakaste cvjetove raspoređene u grozdovima i bobicama.
Aralija ili brestanj često se uzgaja kao kućna i parkovna ukrasna biljka.
Araliyadoshlar (Araliaceae) – yopiq urug‘li o‘simliklarning ikkipal-lalilar sinfiga mansub oila. 65 turku-mi (800 ga yaqin turi) bor. Asosan Shimoliy Amerika, Janubi-sharqiy Osiyo va Avstra-liyada tarqalgan. Ular ichida o‘t, buta va hatto kichikroq daraxt shaklidagilari ham bor.Gullari to‘g‘ri (aktinomorf), soyabon, boshcha yoki boshoqlarga to‘plangan. Ba’zi turlari, mas, araliya, plyushch xushmanza-ra o‘simlik sifatida ekiladi, ba’zilari, mas, jenshen dorivordir. Araliya (Aralia) oiladagi yirik turkum bo‘lib, u 35 to‘rni o‘z ichiga oladi. A. turlari aso-san Osiyoning janubi-sharqidagi tropik va subtropik yerlarda o‘sadi. O‘zbekistonda ham o‘stiriladi. Uning il-dizida sapo-nin, efir moyi va boshqa birikmalar bo‘lib, nastoykasi organizm tonusini ko‘tarish uchun qo‘llaniladi.
Araliyadoshlar (Araliaceae) – yopiq urug‘li o‘simliklarning ikkipal-lalilar sinfiga mansub oila. 65 turku-mi (800 ga yaqin turi) bor. Asosan Shimoliy Amerika, Janubi-sharqiy Osiyo va Avstra-liyada tarqalgan. Ular ichida o‘t, buta va hatto kichikroq daraxt shaklidagilari ham bor.Gullari to‘g‘ri (aktinomorf), soyabon, boshcha yoki boshoqlarga to‘plangan. Ba’zi turlari, mas, araliya, plyushch xushmanza-ra o‘simlik sifatida ekiladi, ba’zilari, mas, jenshen dorivordir. Araliya (Aralia) oiladagi yirik turkum bo‘lib, u 35 to‘rni o‘z ichiga oladi. A. turlari aso-san Osiyoning janubi-sharqidagi tropik va subtropik yerlarda o‘sadi. O‘zbekistonda ham o‘stiriladi. Uning il-dizida sapo-nin, efir moyi va boshqa birikmalar bo‘lib, nastoykasi organizm tonusini ko‘tarish uchun qo‘llaniladi.
Famîleya lavlavkan (Araliaceae) famîleyeke riwekan e. Di binekom, 43 heya 55 cins û bi qasî 1450 cureyên vê malbatê hene.
Famîleya lavlavkan (Araliaceae) famîleyeke riwekan e. Di binekom, 43 heya 55 cins û bi qasî 1450 cureyên vê malbatê hene.
Аралия котыр (латин Araliaceae) — корья пу быдмӧг котыр. Аралияяс 2 увтыр да 254 сикас.
Аралия котыр (лат. Araliaceae) — Apiales чукöрись корья быдмас котыр. Аралияэз 2 субкотыр да 254 вид.
Аралия котыр (латин Araliaceae) — корья пу быдмӧг котыр. Аралияяс 2 увтыр да 254 сикас.
Аралия котыр (лат. Araliaceae) — Apiales чукöрись корья быдмас котыр. Аралияэз 2 субкотыр да 254 вид.
Араліевыя (Araliaceae) — сямейства кветкавых расьлінаў, якое зьмяшчае каля 43 родаў і 1650 відаў[1].
Дрэвы ці хмызьнякі, часам ліяны, рэдка шматгадовыя травы. Лісьце чарговае, рэдка супратыўнае, простае або складанае. Кветкі радыяльна сымэтрычныя, рэдка адзіночныя, часта ў суквецьці. Чашалісьцікі адсутнічаюць або ўтвараюць нізкі абадок. Пялёсткаў (3)5(20), свабодныя ці рэдка аб’яднаныя. Плод — ягада або касьцянка[2].
Распаўсюджаныя ва ўсім сьвеце, асабліва ва тропіках[2].
Араліевыя (Araliaceae) — сямейства кветкавых расьлінаў, якое зьмяшчае каля 43 родаў і 1650 відаў.
