Holozoa je grupa (kladus) organizama koja obuhvata životinje i njihove najbliže jednoćelijske srodnike, a isključuje gljive.[1][2][3][4]
Holozoa je također i stari naziv roda Distaplia iz grupe Tunikati.[5] Kako su holozoae kladus koji obuhvata sve organizme srodnije životinjama nego gljivama, neki autoriih prepoznaju kao parafiletsku grupu kao što je Choanozoa, koja se uglavnom sastoji od Holozoa, isključujući životinje.[6]
Najpoznatije Holozoa, osim životinja, vjerovatno su hoanoflagelati, koji su veoma slični ćelijama Porifera; čak od 19. stoljeća javljale su se i teorije da su povezani sa sunđerima. Moguće je da je dublje je poznavanje pripadnika roda Proterospongia, kao najupotrebljivijeg primjera kolonijalnih hoanoflagelata, moglo pouzanije proniknuti u porijeklo sunđera. Do prepoznavanja bliskosti ostalih jednoćelijskih holozoa je došlo tokom 1990-tih.[7]
Grupa uglavnom parazitskih vrsta iz oblika zvanih Icthyosporea ili Mesomycetozoea ponekad se grupira zajedno sa drugim vrstama unutar Mesomycetozoa (uočljiva je razliku u sufiksu). Prema strukturi končastih pseudopodija, ameboidni rodovi Ministeria i Capsaspora mogu se spojiti u grupu zvanu Filasterea. Zajedno sa hoanoflagelatima, filasterea su vjerovatno blisko srodni životinjama, a jedna analiza ih je spojila u kladus Filozoa.[3]
Stariji fosili holozoa datiraju unazad do tonijskog perioda, prije oko 970 miliona godina.[8]
Najnoviji kladogram je ukazao na moguće veze i odnose holozoa i ostalih grupa organizama,[9][10]
Ispod je prikazano filogenetsko stablo na bazi multigenske analize iz 2011. Označeno je i prije koliko miliona godina (Mya) je kladus divergirao u nove grane.[11][12][13]
Opisthokonta Holomycota Cristidiscoidea Fungi/ Rozellomyceta/ Cryptomycota Opisthosporidia Holozoa PluriformeaSyssomonas
Filozoa Choanozoa 950 mya 1100 mya 1300 myaAlternativna hipoteza je kladus Teretosporea.
|date= (pomoć) Holozoa je grupa (kladus) organizama koja obuhvata životinje i njihove najbliže jednoćelijske srodnike, a isključuje gljive.
Holozoa je također i stari naziv roda Distaplia iz grupe Tunikati. Kako su holozoae kladus koji obuhvata sve organizme srodnije životinjama nego gljivama, neki autoriih prepoznaju kao parafiletsku grupu kao što je Choanozoa, koja se uglavnom sastoji od Holozoa, isključujući životinje.
Najpoznatije Holozoa, osim životinja, vjerovatno su hoanoflagelati, koji su veoma slični ćelijama Porifera; čak od 19. stoljeća javljale su se i teorije da su povezani sa sunđerima. Moguće je da je dublje je poznavanje pripadnika roda Proterospongia, kao najupotrebljivijeg primjera kolonijalnih hoanoflagelata, moglo pouzanije proniknuti u porijeklo sunđera. Do prepoznavanja bliskosti ostalih jednoćelijskih holozoa je došlo tokom 1990-tih.
Grupa uglavnom parazitskih vrsta iz oblika zvanih Icthyosporea ili Mesomycetozoea ponekad se grupira zajedno sa drugim vrstama unutar Mesomycetozoa (uočljiva je razliku u sufiksu). Prema strukturi končastih pseudopodija, ameboidni rodovi Ministeria i Capsaspora mogu se spojiti u grupu zvanu Filasterea. Zajedno sa hoanoflagelatima, filasterea su vjerovatno blisko srodni životinjama, a jedna analiza ih je spojila u kladus Filozoa.
