Loza (lat. Vitis), biljni rod biljaka penjačica iz porodice lozovki (Vitaceae), red lozolike (vitales) rasprostranjen uglavnom na sjevernoj hemisferi. Nauka o uzgoju vinove loze, odnosno roda vitis, naziva se vitikultura, a o njezinom glavnom proizvodu, vinu, enologija.
Osnovno obilježje roda vitis i porodice vitaceae su vitice koje im služe za penjanje. Vitis je od deset rodova najvažniji rod iz velike porodice lozica (Ampelideae, Vitaceae) u koliko ih je svrstala suvremena je ampelografska znanost. Dva su podroda i to Euvitis Planch. (76 vrsta, od kojih je 30 američkih, 45 istočnoazijskih i samo jedna euroazijska: domaća, plemenita loza Vitis vinifera) i Muscadinia Planch. (2 vrste)[1] čije je križanje i umjetnim i prirodnim putem zbog različitog kariotipa (broj kromosoma u ćelijama; karakterističan je za svaku biološku vrstu) i nepodudarnosti kromosoma nemoguće.
Oko dvadeset vrsta u rodu Vitis uzgaja se zbog ploda. Vrsta Vitis vinifera obuhvaća između 17 000 i 20 000 odlika koje je teško razlučiti zbog velikoga broja istoznačnica iste odlike a različita smjera i intenziteta morfoloških promjena (osnova za takvo razvrstavanje) u različitim agroekološkim uvjetima. Danas to rješava molekularna kemija i genska identifikacija putem DNK. Samo 500 od tih gospodarski je značajan za svjetsko vinogradarstvo. Znanost preporučuje čuvanje svih ostalih u tzv. banci gena.[1]
Loza (lat. Vitis), biljni rod biljaka penjačica iz porodice lozovki (Vitaceae), red lozolike (vitales) rasprostranjen uglavnom na sjevernoj hemisferi. Nauka o uzgoju vinove loze, odnosno roda vitis, naziva se vitikultura, a o njezinom glavnom proizvodu, vinu, enologija.
Osnovno obilježje roda vitis i porodice vitaceae su vitice koje im služe za penjanje. Vitis je od deset rodova najvažniji rod iz velike porodice lozica (Ampelideae, Vitaceae) u koliko ih je svrstala suvremena je ampelografska znanost. Dva su podroda i to Euvitis Planch. (76 vrsta, od kojih je 30 američkih, 45 istočnoazijskih i samo jedna euroazijska: domaća, plemenita loza Vitis vinifera) i Muscadinia Planch. (2 vrste) čije je križanje i umjetnim i prirodnim putem zbog različitog kariotipa (broj kromosoma u ćelijama; karakterističan je za svaku biološku vrstu) i nepodudarnosti kromosoma nemoguće.
Oko dvadeset vrsta u rodu Vitis uzgaja se zbog ploda. Vrsta Vitis vinifera obuhvaća između 17 000 i 20 000 odlika koje je teško razlučiti zbog velikoga broja istoznačnica iste odlike a različita smjera i intenziteta morfoloških promjena (osnova za takvo razvrstavanje) u različitim agroekološkim uvjetima. Danas to rješava molekularna kemija i genska identifikacija putem DNK. Samo 500 od tih gospodarski je značajan za svjetsko vinogradarstvo. Znanost preporučuje čuvanje svih ostalih u tzv. banci gena.
