Scaphopoda grč. σκᾰ́φης – skáfē = brod + πούς – poús = stopalo) ili perajaste školjke su razred školkaša sa bilateralnom simetrjom i dorzoventralno izduženog tijelq, koje je okružuje plaštom. Plašt izlučuje cjevastu školjku, otvorenu na oba kraja, blago zakrivljenu i stožastog oblika koji dobija ime kao ljuske slona, "školjke slona", "zubate školjke" ili "očnjaci". Procjenjuje se da danas postoji ukupno oko 900 živih vrsta.[1][2]
Dužina ljušture vrsta ovog razreda kreće se u rasponu od oko 0,5 do 15 cm. Članovi reda Dentaliida obično su značajno veći od onih iz reda Gadilida. Ovi mehkušci žive u mehkim intertidijalnim supstratima. Zbog ovog staništa i male veličine većine vrsta, mnoge obalski posjetioci nisu upoznati s njima; njihove ljušture nisu tako uobičajene niti se l mogu ahko uočiti na plaži poput ljuštura morskog puža i školjke.
Molekulskii podaci upućuju na to da su skafopode sestrinska grupa glavonošcima, iako taj filogenijski nivo na višim rangovima ostaje pomalo neriješen.[3] Prepoznata su dva reda:
Imaju slabo razvijenu glavu u kojoj se nalaze dva režnja (po jedan sa svake strane) iz kojih izlaze grozdovi koji se nazivaju hvatači. Nemaju oči ni škrge, jer široki plašt koji imaju u ventralnom dijelu služi za disanje i razmjena plinova odvija se kroz površinu plašta. Budući da su otvorene na oba kraja, blijeda školjka omogućava povlačenje glave (i njenih kapsula) i stopala kroz prednji kraj (najširi otvor), koji se nalazi ispod supstrata. Zadnji kraj (najuži otvor) ostaje izvan podloge. Proširenje stopala u obliku diska omogućava da se životinja usidri na podlogu (ista karakteristika predstavljena je u primitivnim školjkama).
Skafopode su morske i bentoske u cijelosti, dužine između 4 mm i 25 cm, a najčešće između 2 i 5 cm. Žive u plitkim vodama ili do dubina od 4.500 m. Općenito, djelomično su zakopane u pijesku ili blatu. Takođe, poznata je njihova sklonost ka sedimentima kao što su grubi pijesak, sitni koralni ostaci ili glineno blato.
Glavene kapsule skafopoda su osjetljive, trepljaste, kontraktilne i preljepive. Ovaj alat omogućuje skapopodama da hvataju i manipulišu svojim plijenom. Njihova hrana mikrofagama omogućuje im da se hrane uglavnom foraminiferama, račićima ostrakodama, drugim životinjama, diatomejama i mikroplaštima. Unutar usta imaju radulu s velikim spljoštenim zubima, koji vam omogućavaju da pokupe ili stružu hranu.
Završni dio glave formiran je sa proboscisom i sadrži unutarždrelne mase koje formiraju radulu. Nakon prolaska kroz obradu pomoću radula, prehrambeni materijal prolazi kroz jednjak do loptastog želuca, koji djeluje poput gnječilice (kao predželudac kod ptica). Želudac i probavna žlijezda nalaze se u srednjem dijelu tijela. Probava se odvija vanćelijski. Nakon želuca, materijal se kroz crijevo usmjerava na njegov prednji dio, a zatim na zadnji dio tijela (crijevo je oblikovano kao U), kroz koji se konačno izliva u anus, kroz šupljinu plašta .
Cirkulacija kod skafopoda je jednostavna, jer im nedostaju i srce i sudovi. Živčani sistem nije sa ganglijama i nije centraliziran. Što se tiče nefridija, njihov položaj je blizu anusa, gdje se otpadne izlučevine izbacuju kroz nefridiopor.
Skafopode su dvospolne, s jednom gonadom koja svoj sadržaj (jaja ili spermu) emituje kroz nefridijopor. Ovi organizmi imaju vanjsku oplodnju i odvojeno polažu jaja. Embrionski razvoj se odvija putem trohoforne larve, koja se transformira u larvu zvanu veliger, s bilateralnom simetrijom. Ona je sesilna u bentosu, gdje započinje faza odrasle jedinke. Metamorfoza je postepena i prati je izduživanje tijela.
|journal= (pomoć)CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link) Scaphopoda grč. σκᾰ́φης – skáfē = brod + πούς – poús = stopalo) ili perajaste školjke su razred školkaša sa bilateralnom simetrjom i dorzoventralno izduženog tijelq, koje je okružuje plaštom. Plašt izlučuje cjevastu školjku, otvorenu na oba kraja, blago zakrivljenu i stožastog oblika koji dobija ime kao ljuske slona, "školjke slona", "zubate školjke" ili "očnjaci". Procjenjuje se da danas postoji ukupno oko 900 živih vrsta.
Dužina ljušture vrsta ovog razreda kreće se u rasponu od oko 0,5 do 15 cm. Članovi reda Dentaliida obično su značajno veći od onih iz reda Gadilida. Ovi mehkušci žive u mehkim intertidijalnim supstratima. Zbog ovog staništa i male veličine većine vrsta, mnoge obalski posjetioci nisu upoznati s njima; njihove ljušture nisu tako uobičajene niti se l mogu ahko uočiti na plaži poput ljuštura morskog puža i školjke.
Molekulskii podaci upućuju na to da su skafopode sestrinska grupa glavonošcima, iako taj filogenijski nivo na višim rangovima ostaje pomalo neriješen. Prepoznata su dva reda:
Dentaliida, s malim do dugim školjkama, stožastog stopala, širokim zubima, valovitom školjkom i uvijek širim na prednjem kraju i Gadilida, s manjim školjkama, crvoliko stopalo s zavrtanjem diska, glatke i često šire školjke iza otvora.